Prirodni lijekovi za sve bolesti

Blog u borbi za zdravlje !

17.09.2012.

Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)

 Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)

        Kajsija (lat. Prunus Armeniaca) ili marelica je biljka iz porodice Rosaceae. Poznata je još kao Armeniaca vulgaris ili "Armenska šljiva", pošto su stari Rimljani smatrali da potjeće iz

Armenije. No, danas se obično misli da je prava domovina kajsija sjeverna Kina i Kirgistan. Kajsija je poznata još za vrijeme Rimljana. Danas se uzgaja u cijelom svijetu, najviše u Iranu, Turskoj i zemljama Mediterana. Iako se smatra da je kajsija suptropska biljka, ona je više prilagođena regionima s hladnim zimama. Tako npr. kajsija može da podnese temperature i do -30 °C, no limitirajući faktor u rastu kajsija su proljetni mrazevi. Pošto cvjeta vrlo rano, rani mrazevi mogu da unište cvijet kajsije. Kajsiju su prenijeli u Ameriku španski misionari. Danas se najviše uzgaja u Californiji, Washingtonu i Utah-u. Najveći svjetski proizvođač sušenih kajsija je Turska.


          Kajsija je listopadno drvo srednje veličine, guste, široke krošnje. Naraste od 8-12 m visoko. Listovi su joj srcoliki, malo zašiljeni na vrhu, dugi oko 8 cm, a široki od 3-4 cm. Cvijetovi su bijeli ili ružičasti. Plod joj je sličan breskvi ili nektarini, žute ili narandžaste boje, ponekad s crvenim sjajem. Površina ploda je glatka i gotovo bez dlačica. Kajsije su koštunjičavo voće, u sredini ploda nalazi se tvrda košpica, koja sadrži sjemenku.


 Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)

 Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)


        Od ostalog voća razlikuje se po tome što sadrži znatne količine karotina (provitamina A). Samo 100 grama ploda obezbjeđuje 45 odsto dnevnih potreba odrasle osobe za ovim vitaminom. Od minerala ima dosta kalijuma, zatim kalcijuma, magnezijuma, fosfora, sumpora i gvožđa. Dijetnih vlakana ima veoma malo. Sto grama kajsija ima energetsku vrijednost od 44 kcal, što je više u odnosu na dunju, malinu, lubenicu i dinju, ali dosta manje od jabuke, kruške, mušmule i banane. Osušena kajsija, kao i breskva, ima mnogo veću energetsku vrijednost, a ima i povećane vrijednosti minerala i vitamina. Međutim, dok zdravi ljudi mogu da je jedu u svakom obliku, kao suva zabranjuje se dijabetičarima i osobama s povišenim vrijednostima holesterola.



         Kajsija se koristi u proizvodnji džemova, sokova, marmelada i likera. Marmelada od kajsija je nezaobilazni sastojak Saher-torte. Sjemenka kajsije se upotrebljava u proizvodnji amaretta (poznatog italijanskog likera), međutim, zbog visokog sadržaja amigdalina (cijanogenetski glikozid, koji se pod djelovanjem enzima raspada u otrovnu cijanovodoničnu kiselinu(HCN)) od oko 8%, nepreporučuje se upotreba većih količina sjemenki iako u manjim količinama sjemenke su jako dobre u ubijanju celija raka tako da to uopšte ne bi trebali zanemariti.

 Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)


        Zbog velikog sadržaja kalijuma i niskog sadržaja natrijuma, kao i uticaja na sniženje lošeg holesterola, kajsija djeluje blagotvorno kod osoba sa bolesnim srcem i povišenim krvnim pritiskom. Zahvalna je i za odbranu organizma od infekcije, jačanje zuba i kostiju, poboljšanje vida i obnovu tkiva. Uzeta prije obroka dobro utiče na varenje, a zbog sadržaja gvožđa treba da se nađe na jelovniku malokrvnih.


        Kajsije su i dobar izvor biljnih vlakana, koja povoljno utiču na digestivni trakt, pa su dobra prevencija protiv konstipacije ili pojave bolesti kao što je divertikoloza. Zahvaljujući celulozi i pektinima služi kao blagi laksativ, a blago alkalnom reakcijom povoljno utiče na varenje ukoliko se jede prije svakog obroka. Sadrže i značajan nivo gvožđa, čiji manjak dovodi do anemije, blijede kože i tanke i uništene kose.

 Kajsija / Marelica (lat. Prunus Armeniaca)

Prirodni lijekovi za sve bolesti