Prirodni lijekovi za sve bolesti

Blog u borbi za zdravlje !

27.08.2012.

Špinat (lat. Spinacia)

Špinat (lat. Spinacia)

           Špinat nama poznata popajeva hrana, je jednogodišnja biljka s tamnozelenim nazubljenim ili glatkim listovima. Spada u zeleno lisnato povrće. Potječe iz Iranskog visočja. U srednjem vijeku prodavao se svjež i kuhan, sjeckan ili prešan u loptice pod nazivom espinoche. Arapi su špinat u 15. st. donijeli u Španiju, odakle se širio po sjevernoj i srednjoj Europi, a u 17. st. bio je iznimno popularan i pripremao se sa šećerom. Uzgaja se zimi i ljeti, pa govorimo o dvjema vrstama špinata - zimskom i ljetnom.


- Zimski ili obični špinat ima oblik rozete, a prema sorti lišće mu je veće ili manje, zaobljena ili šiljasta vrha. Neke sorte imaju sočnije listove zelene boje, neke imaju tanje listove, a boja im je svjetlija. Prilikom prodaje s rozetom, korijen mora biti odrezan izvan vanjske krune lišća. beru se samo veći listovi.


- Ljetni špinat ima debelo, mesnato, trokutasto lišće, koje je sočnije od lišća običnog špinata, ali je sivozelene boje. Ta vrsta špinata ima razgranatu stabljiku koja se s granama u promjeru otprilike 1,5 m prostire po tlu. Beru se samo listovi.


Špinat (lat. Spinacia)


         Špinat ima dosta željeza, ali i oksalne kiseline. Oksalna kiselina veže kalcij i čini ganeupotrebljivim za ljudski organizam. Prema novijim istraživanjima, špinat se ne preporuča kao česta hrana mlađim osobama i djeci, ali je izvrsna hrana za starije ljude. Kod kuhanja špinata prvu vodutreba baciti. U njoj ima nitrata, koji se pod utjecajem bakterija pretvaraju u nitrite, stoga se kuhani špinat ne smije ostavljati za drugi obrok. Da bi se uklonilo djelovanje oksalne kiseline, špinat je korisno pripremati kao varivo sa zaprškom od brašna i s mlijekom. Špinat se može jesti kuhan i preliven uljem te sirov kao salata jer je bogat vitaminom C. Vrlo je tražen smrznuti špinat koji je prije zamrzavanja opran, usitnjen, blanširan, a zatim pakovan u manje ili veće vrećice.


         Špinat je namirnica bogata vodom, ima nisku energetsku vrijednost (61 kJ na 100 g špinata) i lako je probavljiva. U špinatu nalazimo 2,2% bjelančevina, 3,9% ugljikohidrata i 0,3% masti. Najveća je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih sastojaka i vitamina: odličan je izvor folne kiseline (49% od RDA po obroku); vitamina A (59% od RDA po obroku); vitamina C (34% od RDA po obroku); željeza (21% od RDA po obroku); magnezija (21% od RDA po obroku) i mangana (44% od RDA po obroku); dobar je izvor riboflavina (16% od RDA po obroku); vitamina B6 (15% od RDA po obroku); vitamina E (14% od RDA po obroku); kalcija (10% od RDA po obroku) i kalija (16% od RDA po obroku). Uz kompleks vitamina i minerala, sadrži i dijetalna vlakna (2,2 g/100 g špinata). Mladi špinat sadrži manje vlakana od starijeg, tako da ta količina može varirati. Listovi špinata izrazito su zelene boje koju im daje velika količina klorofila (0,1 – 0,2%), pa se s pravom naziva "kraljem povrća s klorofilom".


Špinat (lat. Spinacia)


          Mineralne tvari iz špinata djeluju povoljno na naš organizam. Tako je primjerice magnezij neophodan kod rada mišića i srca, kalij pospješuje izlučivanje vode iz organizma i time olakšava rad bubrega i srca, snižava krvni tlak, potiče rad gušterače i probavu te čišćenje organizma. Špinat također sadrži dobru kombinaciju vitamina B skupine, a oni su važni kod metabolizma ugljikohidrata, jačaju živce, zaslužni su za lijepu kosu, kožu i nokte. Vitamin C jača imunitet organizma dok je ß-karoten važan antioksidans. Značajan je izvor folne kiseline, koja ima značajnu ulogu u građi crvenih krvnih stanica i pri trudnoći (deficit može imati za posljedicu prijevremeni porođaj ili nisku porođajnu težinu novorođenčeta). U prosjeku ima 194 µg folne kiseline/100 g špinata, s tim da se pri toplinskoj obradi nešto gubi i kreće se oko 145 µg folne kiseline/100 g špinata. Zbog velike važnosti folne kiseline, pojedine namirnice, npr. kruh, tjestenina, riža i neke druge namirnice od žitarica (corn flakes), obogaćuju se folnom kiselinom ili se kombiniraju sa špinatom.

Špinat (lat. Spinacia)

Špinat (lat. Spinacia)


          Dijetalna vlakna iz špinata potiču peristaltiku crijeva, smanjuju pojavu zatvora i pospješuju izlučivanje otpadnih tvari iz organizma. Međutim, špinat sadrži i oksalnu kiselinu, čiji kristalići mogu začepiti bubrežne kanale pa se bubrežnim bolesnicima preporučuje da ga izbjegavaju. Oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima špinata pa ih prilikom pripreme treba odstraniti. Djelovanje oksalne kiseline na organizam može se ublažiti tako da se špinat priprema s mlijekom ili vrhnjem jer se oksalna kiselina veže s kalcijem iz mlijeka stvarajući netopljivi kalcijev oksalat koji se izlučuje iz organizma.


          Svježi špinat u nas se kupuje na pijaci, zelenih, svježih listova i hrskave stabljike. Možemo kupiti mladi ili stariji špinat, a razlika je u izgledu listova. Mladi špinat ima najčešće po jedan list, svijetlozelene boje i glatke površine. Stariji špinat ima na jednoj biljci više listova tamnozelene boje i naborane površine. S obzirom da špinat termičkom pripremom gubi na težini i količini vode, bez

obzira na način pripreme potrebno je kupiti 450 g po osobi. Najbolje ga je odmah pripremiti, a može se čuvati u plastičnoj vrećici nekoliko dana. Smrznuti špinat koji se koristi izvan sezone moguće je nabaviti u svakoj trgovini. Iako je nadasve praktičan, aromom je siromašniji od svježeg špinata.

Špinat (lat. Spinacia)

Prirodni lijekovi za sve bolesti