Prirodni lijekovi za sve bolesti

Blog u borbi za zdravlje !

09.08.2012.

Mrkva (Daucus carota)

Mrkva (Daucus carota)

        Mrkva (Daucus carota) je povrtna dvogodišnja biljka iz porodice štitarki. Mrkva se po prvi put spominje u pisanim dokumentima u staroj Grčkoj, prije 2500 godina. Njezin latinski naziv, Daucus, potječe od grčkog "daio" (''gorjeti''), zbog njezina stimulativnog djelovanja koje je osobitosadržano u sjemenju. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, osobito zato jer joj je boja korijena bila ljubičasta. U doba stare Grčke, u Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Obje sorte su se proširile Mediteranom i koristile u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana. U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristilo vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala.


         Divlja mrkva raste u više oblika, a vrlo je rasprostranjena po livadama i poljima, uz puteve, obale rijeka, na svjetlijim mjestima u šumama.Divlji oblik mrkve (Daucus carota L. ssp. carota) ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika. Cvjetovi su pretežno dvospolni, bijelih, ružičastih ili žućkastih jajastih latica, skupljeni u sastavljeni štitac. U sredini cvata nalazi se tamna mrlja od tamnoljubičastih cvjetova. Plod je kalavac. Korijen je najbolji za jelo u prvoj godini, u drugoj godini, kad izraste stabljika, korijen postaje drvenast.


Mrkva (Daucus carota)

Mrkva (Daucus carota)

        Mrkva predstavlja važno prehrambeno povrće. Mrkve još sadrže: alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina. Narančasto-crvenkastu boju mrkve daje karoten, iz kojeg nastaje važan vitamin A. Što tamnija boja - to više karotina. Karoten je različito iskoristiv - ovisno o načinu pripreme: Sirova komadna mrkva -2 %, kuhana -18 % a sirova ribana - 82 %. Stoga se kao takova preporučuje za ishranu djece. Obiluje i drugim vitaminima, prije svega grupe B (B1, B2, B5, B6) te PP, D, E i H. Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%. Od hranjivih sastojaka sadržava najviše ugljikohidrata, od čega potječe i njezina visoka energetska vrijednost -175 kJ/100 g.


        Sadrži i niz mineralnih tvari a najveća odlika joj je u tome, što je pirjana ili kuhana vrlo lako probavljiva pa je pogodna za ishranu dojenčadi. Općenito je mišljenje, da je lišće mrkve neprimjereno u ishrani, što je potpuno pogrešno. Ono nije upotrebljivo sirovo kao npr. od peršina i celera, ali je kuhano ili pirjano zajedno sa korijenom isto tako vrijedna namirnica kao korijen, dapače sadrži više mineralnih tvari.


         Poznato je da mrkva posjeduje i čitav niz ljekovitih svojstava: Potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih zrnaca, suzbija anemičnost, čuva i poboljšava vid itd. Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A. Traži duboko obrađenu, pjeskovitu, humusnu i dosta vlažnu zemlju.


Mrkva (Daucus carota)


Mrkva (Daucus carota)

Neke od vrsta su:


Amsterdamska: To je rana sorta, kratkog valjkastog oblika, dužine 10 - 12 cm, promjera 2 - 3 cm. Korijen je narančasto crven, sočan i vrlo ukusan. Sadrži najviše karotena od sveg povrća.


Nantes: (Hibrid 2) Je srednje rana sorta Srednje duga - cilindrična. Sije se od marta do kraj juna u redove razmaka 20 cm na dubinu od 1 cm, a prorjeđuje se na razmak od 6 - 8 cm. Dozrijeva od jula do kraja novembra. Vrlo dobra!


Chantenay: Je kasna sorta pogodna za zimnicu. Korijen je izduženo koničnog oblika sa zatupljenim vrhom. Dužine oko 15 cm i promjera pri vrhu do 5 cm. Sije se od februara pa do oktobra.


Braunschweig: Mrkva koničnog oblika, dužine do 20 cm, promjera pri vrhu do 5 cm. Uzgaja se najviše za zimsku potrošnju.


Crveni div 2: (Flakkeer) Je kasna. vrlo rodna sorta. dobra za zimnicu. Sijati u redove razmaka 20cm, na razmak od 4 - 5 cm, na dubinu 1 - 2 cm od marta do juna,. Za vrijeme klijanja paziti na ujednačenu vlažnost zemlje.. Dozrijeva ovisno o vrjemenu sijanja od jula do oktobra. Odlična!


Dugačka crvena 2: (Pilirana) Sorta je povoljna za zimnicu. Sije se u martu - junu u redove razmaka 20cm na rastojanje 3 cm i na dubinu od 2 cm. Vrijeme klijanja je 14 - 20 dana. Pilirano sjeme se lakše sije, biljke niknu ujednačenije a rast je brži.


Selma -Cara F1: Je mrkva tipa "Nantes", tj. srednje duga, cilindrična. Može se sijati rano za ljetnu berbu a i kasno za zimnicu. daje vrhunske prinose (do 8 kg/m2) i odlične je kvalitete.


Duga tupa: Je mrkva bez tvrdog srca. Sije se od marta do augusta na razmak redova 30 cm. Kad narastu 3 - 4 lista proređuje se na razmak oko 3 cm.


Mrkva (Daucus carota)

Prirodni lijekovi za sve bolesti