Prirodni lijekovi za sve bolesti

Blog u borbi za zdravlje !

11.07.2012.

Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

        Paradajz (Solanum lycopersicum) ili rajčica je zeljasta biljka iz porodice Solanaceae. Paradajz je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, gdje je bio raširen od sjevernog Čilea do Venecuele. U Srednjoj Americi se mogu pronaći brojne kulture i forme paradajza. Tamo je bio kultiviran još za vrijeme civilizacija Asteka i Inka oko 200. prije nove ere. Zvali su ga xitomatl. Njegove sjemenke su bile pronađene u arheološkim iskopinama južno od Meksiko City-ja. U Stari Svijet prvi put je donesen 1498. godine u Španiju i Portugal, tokom Kolumbovih putovanja. Prvi opisi potiču iz 16. vijeka iz Italije, pod nazivom Pomi d'oro (Zlatna jabuka) a zvali su ga još i Peruanska jabuka, jabuka ljubavi (pomme d'Amour) i slično.  Paradajz ima neobičnu poziciju između povrća i voća.

 

         Paradajz je loza puzavica, koja naraste oko 1,5 m ili više, ako je pronađe oslonac. Nekultivirani paradajz naraste tek 80-90 cm. U područjima sa umjereno kontinentalnom klimom je jednogodišnja biljka, međutim u krajevima odakle potiče (Južna i Srednja Amerika) on je višegodišnja biljka. Raste iz sistema podzemnih korjenja, te ako glavna stabljika prestane rasti, bilo zbog cvjetanja ili uginuća, pomoćne (lateralne) stabljike počinju rasti iz istog korjenskog sistema i razvijaju se u potpuno funkcionalne biljke. Stabljika paradajza je pokrivena sičušnim dlačicama. Ove dlačice potpomažu proces puzanja, tako što se mogu razviti u pomoćne korjenove kad god su u kontaktu sa tlom ili vlagom, naročito ako loza ima poteškoća sa prvobitnim korjenom. Paradajz ima složene listove, tako da spada u biljke sa regularnim listovima. Međutim, neke sorte imaju jednostavno lišće, slično krompiru. Cvjetovi se formiraju u grupi, sa prašnicima poredanim po rubovima, potpuno okružuju tučak u pravilnoj formaciji. Imaju svojstvo samooprašivanja.


Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)


       

Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

        Paradajz je namirnica, vrlo bogata raznovrsnim nutrijentima, koja se može pripremiti na mnogo načina i zbog toga je neizostavan dio zdrave dijete. Paradajz je najviše poznat po visokom sadržaju likopena – antioksidanta, neophodnog našem tijelu. Likopen pomaže u borbi sa kancerogenim stanicama i djelotvoran je kod mnogih drugih stanja i bolesti. Slobodni radikali mogu se izbaciti iz tijela uz pomoć visokih količina likopena. Paradajz je prepun ovog važnog antioksidanta - upravo zbog njega paradajz ima takvu raskošnu crvenu boju. Naše tijelo ne može samo stvoriti likopen. Da bih naš organizam imao koristi od ovog antioksidanta, potrebno ga je unositi sa hranom. Iako ostalo voće i povrće sadrži ovaj važan sastojak, nijedno od njih se ne može pohvaliti tako visokom sadržajem likopena, kao paradajz. U znanstvenom svijetu provodi se sve više istraživanja paradajza. Konzumiranje paradajza donosi više dobrobiti za zdravlje, nego što znanstvenici mogu opisati, bar za sada.


Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

        

         Istraživanja su potvrdila da paradajz može spriječiti ne samo rak, nego i bolesti srca i krvnih žila. Provedenim eksperimentima likopen se ubrizgavao u već postojeće kulture raka, što je zaustavilo njihov daljnji rast.  Ovo je snažan dokaz izvanrednih ljekovitih svojstva paradajza. Samo 540 ml soka paradajza je dovoljno da bih organizam dobio visoku dozu likopena. To znači da dnevno jedna čaša soka od rajčice može vam pomoći da ostanete u savršenom zdravlju cijeli vaš život. Paradajz ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njemu mogu uživatioboljeli od reume i upale zglobova. On povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Bogat je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču apetit, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija. 


Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

          Paradajz ima malu energetsku vrijednost (samo 18 kcal na 100 g), s obzirom na to da sadrži 94 % vode, 2,63% ugljikohidrata, 0,88 % bjelančevina, 0,2 % masti i 1,2 % dijetalnih vlakana. On je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C. Sadrži i znatne količine vitamina B te vitamin E i K. Bogat je kalijem, natrijem, magnezijem, kalcijem i željezom te elementima u tragovima. Paradajz je najbogatiji bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i mlijeko. Paradajz i proizvodi od paradajza važan su izvor karotenoida u svakodnevnoj prehrani (600 μg/100 g). Od oko 600 različitih karotenoida posebno se ističu: alfa-karoten, beta-karoten, lutein, zeaksantin i likopen kao jedan od najznačajnijih predstavnika. Likopen je biljni pigment koji daje crvenu boju paradajzu, lubenici, crvenom grejpu. Najmanje 85% likopena iz hrane dolazi iz paradajza i proizvoda na bazi paradajza.


Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

         Pri kupovini valja paziti da plodovi budu čisti, zdravi, cijeli, bez napuklina i mrlja. Plodovi ne smiju biti prezreli, no ako su zeleno-žuto-crveni, mogu se konzumirati. Zreli se plodovi čuvaju u frižideru nekoliko dana, a nezreli na sobnoj temperaturi ili čak na suncu kako bi se pospješilo njihovo dozrijevanje. Konzervira se smrzavanjem, pasteriziranjem cijelih plodova bez kožica u limenkama, pasirane u tetrabriku, u obliku koncentrata ili kao sok. Vodeći proizvođači u Evropi danas su: Italija sa 7 mil. tona godišnje, slijedi Španija sa 4 mil. tona, Grčka (2 mil. t.), te Holandija sa 0,6 mil t. Ukupna proizvodnja Evropske Unije iznosi oko 17 miliona tona godišnje, što je oko 13% svjetske proizvodnje paradajza. Sa 31 milion tona godišnje, najveći svjetski proizvođač je Kina.


Paradajz / Rajčica (Solanum lycopersicum)

Prirodni lijekovi za sve bolesti